Poliklinika Cosmogamma jedan
Jakuševačka cesta 4b, 10020 Zagreb,Telefon: 01.66.10.334
Radno vrijeme: pon.- pet.: od 08:00 do 20:00

In order to view this object you need Flash Player 9+ support!

Get Adobe Flash player

Bolna vratna kralježnica

UZROCI BOLI U VRATNOJ KRALJEŽNICI

Suvremeni sjedilački način života, višesatni rad za računalom, dugotrajna vožnja automobilom i tjelesna neaktivnost samo su neki od od faktora koji potiču mehaničke poremećaje struktura vratne kralješnice i rezultiraju pojavom bolnih stanja. U svim tim položajima glava je nagnuta prema naprijed što napreže ili opterećuje stražnju stranu vrata gdje se nalaze mišići, tetive, zglobne sveze, mali zglobovi i diskovi. Isto tako, uzroci pojave boli u vratnoj kralježnici mogu biti i iznenadni pokret te općenito loše držanje tijela.

ANATOMIJA VRATNE KRALJEŠNICE

Vratni dio kralježnice se sastoji od 7 kralješaka koji su međusobno povezani intervertebralnim diskovima,zglobnim plohama na samim kralješcima te ligamentima i mišićima. U građi vratne kralježnice ključno mjesto ima funkcionalna jedinica nazvana vertebralni dinamički segment.Taj segment čini cjelina od dva susjedna kralješka, intervertebralni disk, intervertebralni zglobovi, intervertebralni otvori (kroz koje prolaza krvne žile i živci), poprečni i spinozni nastavci, spinalni kanal te ligamenti, tetive, paravertebralno vezivno tkivo i mišići. Anatomija vratne kralježnice ima i neke specifičnosti koje se odnose na građu prva dva kralješka- atlasa i aksisa. Poprečni nastavci tih kralježaka su rascijepljeni na dvije kvržice između kojih prolaze živci, a kroz otvore na navedenim nastavcima prolaze krvne žile.

VRSTE BOLOVA U VRATNOJ KRALJEŽNICI

S obzirom na točnu lokalizaciju i širenje boli, te postojanje drugih pripadajućih simptoma, bolovi u vratu dijele se na:
CERVIKALNI   SINDROM-  bol je lokalizirana u stražnjem dijelu vrata s eventualnim širenjem među lopatice, prema ramenima te u prednji i stražnji dio prsnog koša, ponekad sa smetnjama pri gutanju. Prisutna je osjetljivost na pritisak u predjelu mišića uz smanjenu pokretljivost u svim smjerovima.
CERVIKOCEFALNI SINDROM- bol je prisutna u stražnjem i gornjem dijelu vrata sa sijevanjem u sljepoočnice i prema čelu, otežanim pokretima, vrtoglavicom i mučninom uz povećanu napetost mišića. Tegobe su vezane za degenerativne promjene u području vertebralne arterije i pratećem vegetativnom živčanom spletu.
CERVIKOBRAHIJALNI SINDROM- bol se iz područja vrata širi u ruku, rjeđe u obje. Javljaju se trnci u rukama uz osjećaj utrnutosti i hladnoće. Tegobe su izraženije u jutarnjim satima, a refleksi i snaga u rukama su oslabljeni.

Posebno mjesto zauzimaju, danas sve prisutnije trzajne ozljede vrata, koje su najčešće posljedica prometnih nezgoda. Osnovni simptomi su bol u vratu koja se širi prema zatiljku, slabost i trnjenje u rukama uz gubitak snage i osjeta za dodir.

LIJEČENJE SINDROMA BOLNE VRATNE KRALJEŽNICE

Osnovni cilj svih terapijskih postupaka je smanjiti bol, vratiti funkciju, prevenirati pogoršanje stanja.

AKUTNA FAZA- najvažnije je kraće mirovanje, uzimanje analgetika i kratkotrajna imobilizacija vratne kralježnice. Cilj je prekinuti začarani krug  bol-spazam-bol, a to se postiže uzimanjem analgetika i nesteroidnih protuupalnih lijekova. Mirovati u Schantzovom ovratniku tijekom dana i noći uz povremeno skidanje i lagano razgibavanje vrata kako ne bi došlo do hipotrofije mišića. Kasnije se nosi samo tokom noći, a jastuk mora biti mekan i valjkast.

KRONIČNA FAZA- u ovoj fazi ključnu ulogu ima fizikalna terapija  uz primjenu medikamenata po potrebi. Fizikalna terapija primjenjuje se kroz različite postupke koji se ordiniraju individualnim pristupom svakom pacijentu.

To su :

  • Elektroterapija (dijadinamske, galvanske, interferentne struje, TENS)
  • Sonoterapija (ultrazvuk)
  • Magnetoterapija
  • Laser
  • Toplinske procedure (parafinski oblozi, infracrvene svjetiljke)
  • Medicinska masaža
  • Ciljana medicinska gimnastika

Svi ovi postupci imaju za cilj smanjiti bol, poboljšati cirkulaciju i opustiti mišiće, posebno važno mjesto ima medicinska gimnastika. Vježbama se postiže pokretljivost, istežu se skraćeni i jačaju oslabljeni mišići. Sve vježbe se izvode pod nadzorom fizioterapeuta.

EDUKACIJA  I  PREVENCIJA

Kako bi  spriječili pojavljivanje boli i ostalih simptoma, potrebno je promijeniti i neke oblike ponašanja. Ukoliko se dugo sjedi i radi, treba napraviti kraće pauze s razgibavanjem, uskladiti visinu radne površine i stolca. Važnu ulogu ima i kvalitetan san i odmor; preporuča se spavati na umjereno tvrdom i elastičnom ležaju s valjkastim, čvrstim i elastičnim jastukom u bočnom ili leđnom položaju, izbjegavati spavanje na trbuhu. Naučene vježbe provoditi svaki dan 15-20 minuta, kako bi vratne mišiće održali dovoljno snažnima i ublažili brojne traume kojima je svakodnevno izložena vratna kralježnica.